'Aua ne'i fa'ama'imau alagaoa a le la a Aferika

1. Aferika ma le 40% o le malosi ole la ole lalolagi

Aferika e masani ona taʻua "Afelika vevela".O le konetineta atoa e ui atu i le ekueta.E le aofia ai vaega o le tau o le vaomatua mo taimi umi (le Guinea vaomatua i Aferika i Sisifo ma le tele o le Congo Basin), o ona toafa ma savannah e sili ona tele i le lalolagi.I totonu o le ao, e tele aso susulu ma le la e umi tele.

 waste1

Faatasi ai ma i latou, o le itu i sasae o Sahara i le itu i matu sasaʻe o Aferika e taʻutaʻua mo lona faʻamaumauga o le susulu o le la i le lalolagi.O le itulagi na maua le tele o le umi o le la i tausaga taʻitasi, e tusa ma le 4,300 itula o le susulu o le la i le tausaga, e tutusa ma le 97% o le umi o le la.E le gata i lea, o loʻo iai foʻi i le itulagi le maualuga o le averesi faʻaletausaga o le la (o le maualuga o le tau na faʻamauina e sili atu i le 220 kcal/cm²).

O latitudes maualalo o se isi avanoa mo le atinaʻeina o le malosi o le la i luga o le konetineta o Aferika: o le tele oi latou o loʻo i totonu o itulagi vevela, lea e maualuga tele ai le malosi ma le malosi o le susulu o le la.I le itu i matu, i saute, ma sasae o Aferika, e tele naua matutu ma semi-matutu eria ma le tele o le susulu o le la, ma e tusa ma le lua-lima o le konetineta o le toafa, o le la o le tau e toetoe lava o taimi uma.

O le tu'ufa'atasiga o nei mea fa'afanua ma le tau o le mafua'aga lea e tele ai le malosi o le la i Aferika.O sea vaitaimi umi o le malamalama e mafai ai e lenei konetineta e aunoa ma ni atina'e tetele o feso'ota'iga ona mafai ona fa'aogaina le eletise.

Ina ua feiloai taʻitaʻi ma tagata faufautua o le tau i le COP26 i le amataga o Novema o le tausaga nei, o le mataupu o le malosi faʻafouina i Aferika na avea ma se tasi o mataupu taua.O le mea moni, e pei ona taʻua i luga, o Aferika e tamaoaiga i punaoa malosi o le la.E silia ma le 85% o le konetineta ua maua le 2,000 kWh/(㎡year).Ole fa'asao ole malosi ole la e fa'atatau ile 60 miliona TWh/tausaga, e fa'amauina ai le aofa'i o le lalolagi E lata i le 40%, ae o le fa'aputuga eletise photovoltaic a le itulagi e na'o le 1% o le aofa'i o le lalolagi.

O le mea lea, ina ia aua neʻi faʻaumatia le malosi o le malosi o le la a Aferika i lenei auala, e taua tele le tosina mai o tupe faʻafaigaluega mai fafo.I le taimi nei, e faitau piliona tupe tumaoti ma tagata lautele ua sauni e teu faʻafaigaluega i le la ma isi galuega faʻafouina malosi i Aferika.E tatau i malo o Aferika ona taumafai i le mea sili latou te mafaia e faʻaumatia ai nisi o faʻalavelave, lea e mafai ona aoteleina o tau eletise, faiga faʻavae ma tupe.

2. Faʻalavelave i le atinaʻeina o photovoltaics i Aferika

①Tau maualuga

O kamupani Aferika o lo'o tauaveina le tau aupito maualuga o le eletise i le lalolagi.Talu ona sainia le Maliega a Paris i le ono tausaga talu ai, o le konetineta o Aferika e na o le pau lea o le itulagi o loʻo i ai le vaega o malosiaga faʻafouina i le faʻafefiloi o malosiaga.E tusa ai ma le International Energy Agency (IEA), o le vaega o le eletise, la ma le matagi i le gaosiga o le eletise o le konetineta o loʻo i lalo ifo o le 20%.O le i'uga, ua atili fa'alagolago ai Aferika i puna'oa fa'atosina e pei o le koale, kesi fa'alenatura ma le tiso e fa'amalieina ai lona mana'oga eletise.Ae ui i lea, o le tau o nei suauʻu e leʻi leva ona faaluaina pe faʻatolu foi, ma mafua ai le faʻalavelave malosi i Aferika.

Ina ia mafai ona toe suia lenei tulaga le mautu o atinae, o le sini a Aferika e tatau ona faatoluina ana tupe teufaafaigaluega faaletausaga i malosiaga maualalo-carbon i se tulaga e le itiiti ifo i le US$60 piliona i le tausaga.O se vaega tele o nei tupe fa'afaigaluega o le a fa'aogaina e fa'atupe ai galuega tetele o le la.Ae e taua foi le faʻatupeina i le faʻapipiʻiina vave o le gaosiga o le malosi o le la ma le teuina mo pisinisi tumaoti.E tatau i malo o Aferika ona aʻoaʻoina mai aafiaga ma lesona a Aferika i Saute ma Aikupito ina ia faafaigofie ai mo kamupani ona teu faafaigaluega i le gaosiga o le malosi o le la e tusa ai ma o latou lava manaoga.

②Faiga fa'alavelave

O le mea e leaga ai, sei vagana ai Kenya, Nigeria, Aikupito, Aferika i Saute, ma isi, o loʻo faʻaaogaina le malosi i le tele o atunuu Aferika e faʻasaina faaletulafono mai le faʻatauina o le malosi mai le la mai kamupani tumaoti i mataupu o loʻo i luga.Mo le tele o atunuu Aferika, na o le pau lava le filifiliga mo le faʻafaigaluegaina o le la ma konekarate tumaoti o le sainia o se lisi poʻo le lisiina o latou lava konekarate.Ae ui i lea, e pei ona tatou iloa, o lenei ituaiga konekarate lea e totogi ai e le tagata faʻaoga meafaigaluega e le o se fuafuaga sili ona lelei pe a faʻatusatusa i le konekarate sili ona faʻaaogaina i le lalolagi lea e totogi ai e le tagata faʻatau le eletise.

E le gata i lea, o le faʻalavelave faʻatulafonoina lona lua o loʻo faʻalavelaveina ai le faʻafaigaluegaina o le la i Aferika o le le lava lea o mita.Vagana ai Aferika i Saute, Aikupito ma le tele o isi atunuu, e le mafai e tagata faʻaoga malosi a Aferika ona faʻatupeina le eletise.I le tele o vaega o le lalolagi, e mafai e tagata fa'aoga malosi ona gaosia le eletise e fa'avae i luga o konekarate mita fa'amau na sainia ma kamupani tufatufa eletise i le lotoifale.O lona uiga i taimi e sili atu ai le malosi o le gaosiga o le malosiaga o le fale eletise avetaʻavale, e pei o le taimi o le tausiga poʻo aso malolo, e mafai e tagata faʻaoga malosi ona "faʻatau atu" le tele o le paoa i le kamupani eletise i le lotoifale.O le leai o se mita fa'amauina o lona uiga e mana'omia e tagata fa'aogaina le malosi ona totogi uma le malosi o le la e le'o fa'aaogaina, lea e matua fa'aitiitia ai le manaia o tupe teufaafaigaluega a le la.

O le fa'alavelave lona tolu i tupe fa'aalu a le la, o le fesoasoani lea a le malo mo le tau o tiso.E ui ina la'ititi ifo lea tulaga nai lo le taimi muamua, ae o lo'o a'afia ai pea le fa'afaigaluegaina o le malosi o le la i fafo.Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tau o le tiso i Aikupito ma Nigeria e US $ 0.5-0.6 i le lita, e tusa ma le afa o le tau i le Iunaite Setete ma Saina, ma e itiiti ifo i le tasi vaetolu o le tau i Europa.O le mea lea, e na'o le fa'ate'aina o tupe fa'ameaalofa o suau'u fa'atosina e mafai ai e le malo ona fa'amautinoaina o lo'o fa'atauva atoatoa galuega a le la.O le faafitauli moni lava lea o le tamaoaiga o le atunuu.O le faʻaitiitia o le mativa ma faʻalapotopotoga faʻaletonu i totonu o le faitau aofaʻi e ono i ai se aafiaga sili atu.

③Mata tupe

Ma le mea mulimuli, o tupe foi o se mataupu tele.Ae maise lava pe a manaʻomia e atunuʻu Aferika ona tosina mai le faitau piliona o tala o tupe teufaafaigaluega mai fafo, e le mafai ona le amanaiaina le mataupu tau tupe.E masani lava ona le naunau le aufaipisinisi mai fafo ma le au fa'atau tupe e fa'alavelave tau tupe (le naunau e fa'aoga tupe a le atunu'u).I nisi o maketi tau tupe e pei o Nigeria, Mozambique, ma Zimbabwe, o le avanoa i tala Amerika o le a matua faʻatapulaʻaina.O le mea moni, o lenei mea e matua fa'asa ai tupe fa'afaigaluega i fafo.O le mea lea, o se maketi tau tupe ma se faiga faʻavae mautu ma manino le fesuiaiga o tupe mai fafo e taua mo atunuu o loʻo mananaʻo e faatosina mai le au teu tupe.

3. Le lumanaʻi o malosiaga faʻafouina i Aferika

E tusa ai ma se suʻesuʻega a le International Monetary Fund, o le faitau aofaʻi o Aferika o loʻo faʻamoemoeina e siitia mai le 1 piliona i le 2018 i le sili atu i le 2 piliona i le 2050. I le isi itu, o le eletise o le a faʻateleina foi i le 3% i tausaga taʻitasi.Ae i le taimi nei, o punaoa autu o le malosi i Aferika-koale, suauu ma masani masani (fafie, malala ma otaota mago), o le a matua afaina ai le siosiomaga ma le soifua maloloina.

Ae ui i lea, faatasi ai ma le alualu i luma o tekinolosi malosiaga faʻafouina, o le tulaga faʻafanua o le konetineta o Aferika lava ia, aemaise lava le faʻaitiitia o tau, e maua uma ai avanoa tetele mo le atinaʻeina o malosiaga faʻafouina i Aferika i le lumanaʻi.

O le ata o lo'o i lalo o lo'o fa'aalia ai le suiga o tau o ituaiga eseese o malosiaga fa'afouina.O le suiga pito sili ona taua o le pa'ū tele o tau o le malosi o le la, lea na pa'ū i le 77% mai le 2010 i le 2018. O loʻo faʻataʻitaʻi i tua atu o le faʻaleleia o le gafatia o le malosi o le la o loʻo i luga o le matafaga ma fafo o le savili, lea na aʻafia ai le pa'ū tele ae le o se pa'u tele.

 waste2

Ae ui i lea, e ui lava i le faʻateleina o le tauvaga o le matagi ma le malosi o le la, o le faʻaaogaina o le malosi faʻafouina i Aferika o loʻo tumau pea i tua atu o le tele o isi vaega o le lalolagi: i le 2018, o le malosi o le la ma le matagi na maua ai le 3% o le gaosiga o le eletise a Aferika, ae o le eletise. isi vaega o le lalolagi E 7%.

E mafai ona iloa e ui lava o loʻo i ai le tele o avanoa mo le atinaʻeina o malosiaga faʻafouina i Aferika, e aofia ai photovoltaics, ona o le maualuga o tau o le eletise, faʻalavelave faʻavae, faʻafitauli tau tupe ma isi mafuaʻaga, o faʻalavelave faʻafaigaluega na mafua ai, ma o lona atinaʻe ua i ai. se tulaga tulaga maualalo.

I le lumanaʻi, e le gata o le malosi o le la, ae i isi faʻagasologa o le atinaʻeina o malosiaga faʻafouina, pe a le foia nei faʻafitauli, o le a i ai pea Aferika i totonu o se liʻo leaga o le "naʻo le faʻaaogaina o le malosi o le fossil taugata ma pauu i le mativa".


Taimi meli: Nov-24-2021