Green Energy Revolution: O Numera e Maua

E ui lava o suau'u fa'ato'aga ua fa'aola ma fa'atupuina ai le vaitau fa'aonaponei ae o lo'o avea fo'i ma vaega tele i le fa'afitauli o le tau o lo'o iai nei.Peitaʻi, o le malosi o le a avea foʻi ma mea taua i le feagai ai ma āuga o suiga o le tau: o se suiga o le malosi mama i le lalolagi atoa o ona aafiaga tau tamaoaiga e aumaia ai se faamoemoe fou mo lo tatou lumanaʻi.

 


 

O suau'u fa'ato'aga ua fausia ai le maatulimanu o le faiga o le malosi o le lalolagi, ma aumaia ai le fa'atupulaia o le tamaoaiga e le'i fa'atusalia ma fa'aolaola i aso nei.O le faʻaogaina o le malosi o le lalolagi ua faʻateleina le limasefulu i le lua seneturi talu ai, faʻamalosia le faʻalauteleina o pisinisi o tagata soifua, ae faʻapea foʻi ma faʻaleagaina ai le siosiomaga e leʻi tupu muamua.CO2tulaga i totonu o lo tatou siosiomaga ua oo atu i tulaga tutusa e pei ona faamauina i le 3-5 miliona tausaga talu ai, ina ua 2-3°C vevela le averesi ma maualuga le suasami 10-20 mita maualuga.Ua maua e le sosaiete faasaienisi se maliega i le natura anthropogenic o suiga o le tau, faatasi ai ma le IPCC o loo taʻua e faapea "E manino le aafiaga o tagata i le faiga o le tau, ma e sili atu le maualuga o le gaosiga o kasa oona i le talafaasolopito."

I le tali atu i faʻafitauli o le tau, o maliega a le lalolagi ua faʻaogatotonu i le faʻaitiitia o le CO2fa'aoso ina ia taofia ai le si'itia o le vevela ma fa'aitiitia suiga o le tau.O se pou tutotonu o nei taumafaiga o loʻo faʻataʻamilo i le faʻafouina o le vaega o le malosi ma agai atu i se tamaoaiga maualalo-carbon.Ole mea lea ole a mana'omia ai se suiga lata mai ile malosiaga fa'afouina, ona o le vaega o le malosi e fa'atatau i le lua vaetolu o fa'aoso o le lalolagi.I aso ua tuanaʻi, o se mea taua tele i lenei suiga o le tamaoaiga i tua atu o le alu ese mai suauʻu faʻaola: faʻafefea ona tatou totogia lenei suiga ma toe totogi ai le tele o galuega leiloa?O lea la, ua suia le ata.O loʻo i ai le faʻateleina o faʻamaoniga e faʻapea o numera i tua atu o se suiga malosi mama e talafeagai.

Tali atu ile maualuga ole CO2 maualuga

E tusa ai ma leFaalapotopotoga o le Vaaitau a le Lalolagi(WMO) 2018 suʻesuʻega, maualuga kasa kasa o le ea, e taʻua o le carbon dioxide (CO2), methane (CH4), ma le nitrous oxide (N2O), na ausia uma tulaga maualuga i le 2017.

Ole vaega ole malosiaga e fa'atatau ile itu35% o CO2 fa'aoso.E aofia ai le susunuina o le koale, kesi faanatura, ma le suauu mo le eletise ma le vevela (25%), faʻapea foʻi ma isi faʻamalama e le o fesoʻotaʻi saʻo ma le eletise poʻo le gaosiga o le vevela, e pei o le suʻeina o suauʻu, faʻamamaina, gaosiga, ma felauaiga (se isi 10). %).

E le gata o le vaega o le malosi e saofagā i le leona o le faʻaosoina, o loʻo iai foʻi le faʻatupulaia pea o le manaʻoga mo le malosi.O loʻo faʻauluina e le malosi o le tamaoaiga o le lalolagi, faʻapea foʻi ma le maualuga o le vevela ma le faʻamafanafanaina o manaʻoga, o le faʻaaogaina o le malosi o le lalolagi na faʻatupulaia i le 2.3% i le 2018, toetoe lava faʻaluaina le averesi o le tuputupu aʻe talu mai le 2010.

DE carbonization e tutusa ma le aveesea pe faʻaitiitia le carbon dioxide mai punaʻoa malosi ma o lea e faʻatino ai se faʻafouina malosi mama mama, liliu ese mai suauʻu faʻaola ma talia le malosi faʻafouina.Ose mea taua pe afai tatou te fia fa'atusatusa i'uga leaga o suiga o le tau.

E le "naʻo" e uiga i le faia o le mea saʻo

O faʻamanuiaga o le suiga o le malosi mama e le faʻatapulaʻaina i le "naʻo" e faʻafefe ai faʻafitauli o le tau.“E iai faʻamanuiaga faʻaopoopo e sili atu nai lo le faʻaitiitia o le vevela o le lalolagi.Mo se fa'ata'ita'iga, o le fa'aitiitia o le fa'aleagaina o le ea o le a i ai se aafiaga lelei i le soifua maloloina o tagata" o le fa'amatalaga lea a Ramiro Parrado o le CMCC's Economic Analysis of Climate Impact and Policy Division ina ua faatalanoaina mo lenei tusiga.I luga o le soifua maloloina manuia, o loʻo filifili foi atunuʻu e maua mai lo latou malosi mai punaʻoa faʻafouina ina ia faʻaitiitia ai le faʻalagolago i malosiaga faʻaulufale mai, aemaise lava atunuu e le o gaosia le suauu.I lenei auala, o feeseeseaiga geopolitical e taofia aʻo faʻatupuina e atunuu lo latou lava malosi.

Ae ui i lea, e ui lava o le lelei o le suiga o le malosi mo le soifua maloloina lelei, geopolitical mautu ma manuia o le siosiomaga e le o se tala fou;latou te le'i lava lava e aumaia ai se suiga mama mama.E pei ona masani ai, o le mea moni e faʻataʻamilomilo ai le lalolagi o tupe… ma o lea ua iʻu lava ina agaʻi atu tupe i le itu saʻo.

O le tuputupu aʻe o tusitusiga o loʻo faʻaalia i le mea moni o le suiga o le malosi mama o le a oʻo faatasi ma le faʻatupulaia o le GDP ma faʻateleina galuega.O le faatosinaLipoti IRENA 2019o loʻo faʻaalia ai mo USD 1 uma e faʻaalu i le suiga o le malosi e mafai ona maua se totogi i le va o le USD 3 ma le USD 7, poʻo le USD 65 trillion ma le USD 160 trillion i le faʻaputuina o tuʻutuʻuga i le vaitaimi i le 2050. matua fiafia.

O le taimi lava na manatu ai e le maufaatuatuaina ma taugata tele, o mea fa'afouina ua avea ma fa'ailoga iloga o fuafuaga fa'ate'aina.O se mea taua tele o le pa'u o tau, lea o loʻo faʻauluina ai pisinisi mo malosiaga faʻafouina.O tekonolosi fa'afouina e pei ole eletise ole vai ma geothermal ua tele tausaga o fa'atauva ma o lea ua iai le la ma le matagimauaina o se tulaga faatauva ona o le alualu i luma faatekinolosi ma le faateleina o tupe teufaafaigaluega, fa'atauva ma tekonolosi fa'atupu fa'aleaganu'u i tulaga tau i le tele o maketi pito i luga ole lalolagi,e tusa lava pe leai ni fesoasoani.

O le isi fa'ailoga malosi o fa'amanuiaga tau tupe o le suiga o le malosi mama, o le fa'ai'uga lea a le au ta'a'alo tetele tau tupe e fa'amatu'u le malosi o le suau'u fa'ato'aga ma teu fa'afaigaluega i mea fa'afouina.O le Norwegian sovereign wealth fund ma le HSBC o loʻo faʻatinoina faiga e aveese mai ai le koale, faʻatasi ai ma le mea muamua talu ai nei.lafoai tupe teu i totonu o kamupani suauu e valu ma sili atu i le 150 kamupani gaosi suauu.Ina ua talanoa e uiga i le gaioiga a le Norwegian fund, Tom Sanzillo, faatonu o tupe mo le Inisetiute mo Energy Economics and Financial Analysis, fai mai: “O ni faamatalaga taua tele mai se faaputugatupe tele.O lo'o latou faia lea mea ona e le o maua mai e fa'asoa suau'u fa'atosina le tau o lo'o iai i le tala faasolopito.O se lapata’iga fo’i lea mo kamupani suau’u tu’ufa’atasi o lo’o va’ava’ai atu i ai le aufaipisinisi ina ia fa’agasolo le tamaoaiga i le malosi fa’afouina”.

Vaega fa'afaigaluega, pei oDivestInvestmaCA100+, o loʻo faʻamalosia foi pisinisi e faʻaititia a latou tulagavae kaponi.I le COP24 naʻo, o se vaega o le 415 tagata teu faʻafaigaluega, e fai ma sui o le USD 32 trillion, na faʻaalia le latou tautinoga i le Paris Agreement: o se sao taua.O vala'au i gaioiga e aofia ai le fa'atonuina o malo e tu'u se tau i luga o le kaponi, fa'ate'aina le fa'ameaalofa o suau'u fa'ato'aga, ma fa'ate'a le malosi o le koale.

Ae, fa'afefea uma na galuega o le a leiloa pe a tatou o ese mai le gaosiga o suauu?Fai mai Parrado: "E pei o suiga uma o le ai ai vaega o le a aʻafia ma o ese mai suauʻu faʻasolosolo o le a faʻaalia ai le leiloa o galuega i lena vaega."Peita'i, o valo'aga o lo'o va'ai mai o le aofa'i o galuega fou e fa'atupuina o le a sili atu nai lo le fa'ate'aina o galuega.O avanoa faigaluega o se manatu autu lea i le fuafuaina o le tuputupu aʻe o le tamaoaiga maualalo ma le tele o malo o loʻo ave le faʻamuamua i le atinaʻeina o malosiaga faʻafouina, muamua e faʻaitiitia ai faʻamalama ma ausia sini o le tau faavaomalo, ae faʻapea foʻi i le tulituliloaina o penefiti lautele lautele ma le tamaoaiga e pei o le faʻateleina o galuega ma le soifua manuia. .

Se lumana'i malosi mama

O le faʻataʻitaʻiga o le malosi o loʻo i ai nei tatou te faʻafesoʻotaʻi le faʻaogaina o le malosi ma le faʻaleagaina o lo tatou paneta.E mafua ona ua tatou susunuina suau'u fa'atosina e fa'afesuia'i mo le avanoa i auaunaga taugofie ma le tele o le malosi.Ae peita'i, a tatou taumafai e fa'afetauia le fa'afitauli o le tau o le a fa'aauau pea ona avea le malosi ma vaega taua i le fa'atinoina o fetuutuuna'iga ma faiga fa'aitiitia e mana'omia e fa'afetaia'ia ai fa'afitauli o le tau o lo'o iai nei ma le fa'aauauina o le manuia o lo tatou sosaiete.O le malosi o le mafuaaga uma lea o tatou faafitauli ma le meafaigaluega e foia ai.

O le tamaoaiga i tua atu o le suiga e lelei ma, faatasi ai ma isi malosiaga malosi mo suiga, o loʻo i ai se faʻamoemoe fou i se lumanaʻi malosi mama.


Taimi meli: Iuni-03-2021